Díli,29/10/2024 (LABEH)- Sesta-feira, 25 Outubru 2024, La’o Hamutuk lori ona submisaun ne’ebe deskreve ho analiza, perspetiva no rekomendasaun konstrutivu sira kona ba Proposta OJE 2025 nian ba iha Uma-fukun Parlamentu Nasional atu ajuda Distintu Deputadu/a sira nudar baze referensia ba diskute ho kle’an, prudente no detallu liu iha plenária antes foti desizaun ba aprovasaun. Nune’e hanoin sira ne’ebé deskreve ona iha submisaun.
liu husu komunikadu imprensa nee porta voz peskizadora Eliziaria Febe Gomes hateten,governu tenki iha hakerek no rekonese diak urjensia investimentu alternativu hafoin mina hodi prevene timor leste monu ba rai kuak.
“.Governu iha hakerek no diskursu sira rekoñese di’ak tebes kona ba urjénsia atu halo investimentu alternativu hafoin mina hodi prevene Timor-Leste monu ba rai-naruk fiskäl faila,Infelizmente, la hatudu iha senáriu proposta OJE 2025, Governu propoin montante biliaun $2.2 ka sa’e 12% kompara ho tinan 2024 no kontinua aumenta tan iha despeza sira iha futuru”,porta voz Eliaziaria Febe Gomes nee hatoo liu husi konferensia imprensa iha fatin lao hamutuk Bebora dili.
La’o hamtuk nota katak alokasaun iha OJE 2025 ba Projetu Tasi Mane – konstrusaun no reabilitasaun auto- estrada, baze fornesimentu Suai – kuaze tokon $40 no kontinua sa’e maka’as iha projesaun sira ba tinan tuir mai, iha 2026 tokon $145 no tokon $223 iha 2027, inklui mós alokasaun ba reabilitasaun aeroportu Suai ho tokon $1.6 inklui aeroportu Dili neʼebé finansiamentu sei aumenta iha projesaun sira, Governu gasta ona enerjia no osan barak ba mega projetu, maibė uzu sira la hatudu ba longu prazu, projetu boot hirak ne’e too ohin loron la konsege lori benefisiu ba povu ka ajuda hakbiit ekonomia povu Timor-Leste nian, Tanba sá Governu nafatin fő prioridade?
Preokupasaun seluk mak gastu ba eletrisidade, ami rekoñese katak eletrisidade mós nudár elementu importante ba povu, maibė iha ona urjénsia atu hanoin oinsá setór ida ne’e labele kontinua depende ba OJE kada tinan liu husi Ministériu Obras Públika hodi fo subsidiu ba EDTI, selu EDTL nia tusan, selu ba kombustivel fosil, inklui aloka liu husi Fundu Infraestrutura ba eletrisidade no RAEOA nian,Ami nota alokasaun husi 2019-2023 nian ho médiu tokon $146, iha 2024 ho tokon $174 no proposta tinan 2025 nian kontinua aumenta ba tokon $202, Kondisaun hirak ne’e hatudu laiha sustentabilidade ba uzu eletrisidade nian, signifika setór ida ne’e seidauk iha kapasidade nato’on atu jere no hamosu reseita.
Presiza halo redusaun iha gastu administrativu no fó prioridade ba setór sosial no setor produtivu sira, tanba realidade iha despeza OJE 2025 nian, maioria ba kustu administrasaun, subsidiu ba veteranu sira neʼebé kontinua sa’e husi t$113 iha 2024 ba t$207 iha 2025, pensaun ex-titular sira,Ami mós preokupa ho finansiamentu ba instituisaun no empreza públiku sira hanesan TimorGAP kontinua hetan alokasaun tokon $16 ne’ebé realidade nia balansu iha 2023 sei hela tokon $106, laiha valor atu kontinua aloka osan tan ba instituisaun neʼebé la fő reseita ba estadu no kontinua promove planu ne’ebé la realistiku ba povu no nasaun TL.
Ami hanoin katak atu resolve situasaun rai laran, dalan ideál liu mak eleva produsaun hodi responde ba demanda konsumu rai laran hanesan investe ba iha setór agrikultura atu hametin ita nia soberania al han. Infelizmente, setor agrikultura kontinua la sai prioridade iha nia alokasaun, tanba hetan de’ it tokon $50 ka 2.2% husi total OJE 2025. Ami hanoin katak, Governu tenke sériu duni atu investe ba setor produtive sira atu nune’e bele resolve asunto barak hanesan redus taxa malnutrisaun, inseguransa al- han, dezempregu no dependensia boot ba ai han importadu sira kontinua aumenta 16% dezde tinan 2019.
Aleinde ne’e, haktuir ba informasaun proposta OJE 2025 nian, hatudu total empréstimu tokon $1,024 ne’ebe kontratu ona no foin dezembolsu tokon $259 até tinan 2023 nia rohan. Iha tinan 2025 Governu sei selu tusan hamutuk tokon $26, atu sa’e ba t$40/tinan iha tinan 2028-2029. Bareira foun atu fo dalan ba Governu foti tusan mak tokon $850 iha 2025. Maske empréstimu hirak ne’e define periodu grasa nпо tempu ba selu fali até tinan 2062 no seluk sei hahú selu hafoin asina kontratu foun iha 2025. Maibe tenke klaru ba motivu husi tusan hirak ne’e, oinsa Timor-Leste bele selu bainhira laiha FP.
nia relata,Ba konteüdu sira ami temi antes, ami mós hato’o sujestaun no rekomendasaun sira ba Parlamentu Nasional no Governu hanesan tuir mai.
1. Ami sujere Governu redús gastu sira ba projetu boot no gastu la nesesáriu sira iha despeza administrativa, hanesan despeza ba projetu boot sira hanesan auto-estrada, aeroportu Suai, Suai Supply base no mega projetu inklui gastu hirak la efisiente no efikas. Nune’e ami rekomenda atu Governu harii infrastrutura ida ne’ebé fó duni benefisiu ba povu tomak hanesan estrada rural kualidade no uzu ba tempu naruk, instalamentu sistema bee ne’ebé adekuadu hodi korresponde ba nesesidade báziku, harii infrastrutura no fasilidade ne’ebė kualidade no ekitável ba edukasaun no saúde iha munisipiu hotu, liu-liu área remota.
2. Ami sujere ba Parlamentu Nasionál ho sira nia kbit tomak haree fali gastu administrativu ba instituisaun públiku sira neʼebé kontinua hetan subsídiu boot husi OJE kada tinan, ne’ebé realidade sira rasik seidauk fó reseita signifikativu ba estadu. Seluk, ami mós sujere atu Governu haree didi’ak fali ba subsidiu pesoål hanesan ba veteranus no ex-titulares sira ne’ebé hatudu tendensia aumenta kada tinan.
3. Ami sujere ba PN atu husu klarifikasaun ba Governu kona ba motivu husi tetu empréstimu nian ne’ebé boot tebes, maske iha redusaun ba empréstimu setór esensial, tendénsia empréstimu boot sei finansia ba setór estrativa, no presiza klarifikasaun kle’an husi Governu ba kapasidade estadu nian atu reembolsu fali tusan sira ne’e bainhira ita laiha ona FP.
4. Setor esensial sira ne’ebė liga ba ema nia moris, hanesan saúde, edukasaun no bee/saneamentu, kontinua la sai prioridade, no hetan de’it menus 19% husi despeza hotu iha proposta OJE 2025 Maske Governu iha deskrisaun sira temi dala barak kona ba investe iha ema no kondisaun sosial sira, realidade hatudu setór hirak ne’e lakon oportunidade,Ami hanoin katak Governu presiza hanoin sériu no ba longu prazu iha sira nia planu programa, no tenke duni fiar katak investe iha ita nia ema mak solusaun justu liu hodi prepara ita nia jerasaun ida ne’ebé reziliente, matenek no produtivu liu.
Entertantu iha kominika imprensa nee lao hamutukk hateten,Empréstimu Sei Fó Risku ba Jerasaun Tuir mai Maske Governu hahú ho intensaun di’ak sira hodi halo redusaun ba empréstimu sira iha setór saúde no edukasaun, realidade iha proposta lei OJE 2025, artigu 5 nafatin kontinua promove empréstimu atu dezenvalve setór indústria mina no gás, Iha tinan ida ne’e Governu propoin bareira ba empréstimu iha kontratu foun ho tokon $850.
Reportajen:Anito da silva & julliao paixao
