Dili, 06/11/2024 (MEDIA LABEH)- Polisia Nasional Timor-Leste Realiza loron Nasional feto ba dala-48 ne’ebe monu iha loron 3 fulan Novembru tinan ne’e, hodi promove partisipasaun feto no hasa’e servisu polisiamentu sensivel ba jeneru iha Timor-Leste, serimonia Komemorasaun loron Nasional feto ne’e realiza iha Salaun Consellu Combatente Libertasaun Nasional Comoro
Reprejentante SEI, Xefe Departamentu Promosaun no Kombate Violensia Bazeia ba Jeneru, Olga da Costa Monteiro hateten, loron nasional feto Timor-Leste ne’e objetivu prinsipal ida atu hasa’e partisipasaun feto no hasa’e servisu polisiamentu sensivel ba iha jeneru
“Iha ambitu loron nasional feto Timor-Leste ida ne’e, ita hakat tan pasu ida hodi sai sasin ba iha rezultadu bo’ot ida ne’ebe implementa husi PNTL mak lansa estratejia jeneru PNTL ne’ebe ho objetivu principal hasa’e partisipasaun feto no hasa’e servisu polisiamentu sensivel ba iha jeneru”. Dehan Reprejentante SEI/ Xefe Departamentu Promosaun no kombate Violensia Bazeia ba Jeneru, Olga da Costa Monteiro iha Salaun Consellu Combatente Libertasaun Nasional Comoro (CCLN) kuarta, 06/11/2024
Nia dehan, PNTL feto nia kontribuisaun no dedikasaun ba atinjimentu igualidade jeneru iha Timor-Leste, liu husi servisu ho governu hodi prevene no resposta ba iha violensia bazea ba jeneru hanesan trasa ona iha planu asaun nasional violensia bazea ba jeneru tinan 2022-2032.
Nune’e estratezia ida ne’e buka atu resolve bareira sira iha promosaun no rekruta ofisial polisia feto sira no mos promove feto sira nia reprezentasaun iha forsa seguransa nia laran.
Iha fatin hanesan Komadante Jerál Polisia Nasional Timor-Leste komisariu jeral Herique da Costa Informa, loron nasional feto ba dala-48 ne’e hatudu katak heroina nasional Maria Tapo ne’ebe luta ba determinalsaun independensia Timor-Leste, nune’e papel feto sira importansia iha dezenvolvimentu sosiedade Timor-Leste ninian.
“Iha PNTL feto sira mos sai hanesan ligasaun importante tebes, ne’ebe dadaun ne’e feto iha atus neen (600) mak servisu iha polosia nasional Timor-Leste, no sira fahe ba kategorias profesionais hotu-hotu, katak, iha ofisial feto sarjentu no ajente sira hotu ne’ebe hala’o servisu ezizente ho kualidade hanesan ho membru PNTL sira seluk”. Komandante jeral esplika
Alende komprimisiu bo’ot polisia nasional timor-leste ba igualidade jeneru iha lina frenti no Inkluzaun Maria Fatima Martins hateten, estratejia jeneru foun ba tinaan lima hatudu komprimisiu bo’ot polisia nasional timor-leste ba igualidade jeneru iha lina frenti.
“Ohin PNTL ofisial adota ona lansamentu estratejia jeneru PNTL ba tinan 2024-2028, ne’ebe estratejia foun ba tinan lima hatudu komprimisiu komprimisiu bo’ot PNTL hodi fo prioridade ba igualidade jeneru iha lina frenti husi misaun organizasaun PNTL nian”. Dehan komprimisiu bo’ot polisia nasional timor-leste ba igualidade jeneru iha lina frenti
Enkuantu polisia nasional timor-leste nia kontribuisaun no dedikasaun ba atinjimentu igualidade jeneru iha timor-leste liu husi servisu ho governu timor-leste hodi prevene no resposta violensia bajea ba jeneru trasa ona iha planu asaun nasional tinan rihun rua ruanulu resin rua to’o tinan rihun rua tolu nulu resin rua nune’e mós estratejia ida seluk oinsa atu rezolve bareira sira iha promosaun no rekrutamentu ofisial feto sira no promove feto sira nia reprezentasaun iha forsa seguransa nia.

Reportajen : Adão da Costa
