Raeoa, 28/11/2024 (LABEH)-Presidente Repúblika José Manuel Ramos Horta husu timoroan hotu atu labele haluhan kontribuisaun Prezidente BJ Habibie nia kontribuisaun estadista ba Timor-Leste nia ukun rasik an
Xefe estadu hato’o deklarasaun ne’e liu husi Diskursu hodi komemora Loron 28 Novembru nu’udar loron proklamasaun independensia Timor-Leste nian ba dala 49/ iha Rejiaun administrativu oekusi ambenu. Kinta Feira ne’e.
“Ohin, ita halo omanájen bá Eroi sira, sira hothotu ne’ebe fó sira nian vida bá ita, ohin iha Soberania. Sita mós haksolok ho konvidadu barak iha ne’e, hosi liur, konvidadu nasionál, konvidadu internasionál, no ha’u halo bemvíndu espesial ida bá señor ministru Ko-ordenadór Defeza, Seguransa Asuntus Polítikus Indonézia nian, nomós Jenerál Wiranto, sira hothotu, ne’ebé hosi nasaun viziña Indonézia mai hamutuk ho ita,”
“Nomós Timoroan balu ne’ebé moris hela iha NTT, mai hamutuk ho ita, hakuak-boot bá imi hotu. ita hohotu hatene, konflitu iha rai ne’e, hahú iha agostu 1975, tanba razaun oioin. Razaun ida, radikalizasaun ideolójia, no ne’e fahe balu kedas, partidu sira fahe malu, depois mai Guerra Cívil, ita hohtotu hatene, ema lubuk ida Inosente, mate,”
“Ohin, ita moris iha rai ida lívre, independente, ita agradese mós la’os de’it bá timoroan sira ne’ebé luta, mate, bá lideransa nasionál ita nian, maibé, ita mós hatene, iha momentu ne’ebá, 1997, 1998, prezidente BJ Habibie, Estadista Boot ida, ne’ebé ho nia vizaun, nia hahú prosesu atu rezolve problema timor-leste nian,”
“maibé, para ita moris, hetan susesu, ita moris iha nasaun lívre ida, Tentara Nasionál Indonézia, TNI, sira mós kontribui. Tanba sira fó dalan bá BJ Habibie, para halo reformásia iha indonézia, no kontínua rezolusaun problema TL nian. ne’e-duni, ita tenke rekoñese papél importante tebtebes TNI, ne’ebé, permite prosesu 1999 la’o bá oin, maske, ho difikuldades hothotu mak ita hatene, no sira mak mós tane reformásia iha indonézia,”
“Prezidente BJ Habibie, sei moris nafatin iha ita nia memória, tanba ho nia, iha tempu ne’ebá, halo negosiasoens, ho sekretáriu jerál ONU, ho Portugal, hetan akordu Maiu 1999, depois Konsulta Populár,”
“Ita fahe malu iha situasaun difísil duni. No sorte ke, rai ida ne’e iha líder ida hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, oras ne’e primeiru-ministru dala-ida tán, momentu ne’ebá Komandante Supremu Rezisténsia, nia maka dada dalan bá rekonsíliasaun nasionál,”
“ho nia matenek, nia inspira, bolu Timoroan tomak, atu husik bá kotuk, buat ne’ebé iha kotuk. Passadu bá passadu. Ita ne’ebé moris, tau matan bá vítima. Vítima sira iha timor-leste, hanesan vítima mós iha Indonézia,”
“Lideransa Vizionária Maun Xanana nian mak hanesan loke dalan bá ita nia maun-alin sira iha Indonézia, sira ne’ebé uluk luta bá autonómia, sira hili desizaun ida atu hela ho Indonézia, maibé, ita simu-malu, hamutuk,”
“Kompatrióta sira iha ne’ebá barak, maka hetan obriga, atu hela iha Atambua, Kupang, ka Java, Sumatra, iha ne’ebé-ne’ebé, tanba situasaun. Situasaun mak obriga, sira mós halo parte ita nia istória komún,”
“Maske dala-ruma ema haluha tiha, tanba dala-ruma ema bele haluha tiha, sira sai nafatin iha sira nia espíritu, sira nia identidade, sira nia sentiment nu’udár Timoroan,”
“Ne’e-duni, lalika halo julgamentu bá passadu. Lalika hanoin bebeik bá passadu, tanba ita hakarak koalia bá passadu, koalia kona-bá Agostu 1975, ou koalia kona-bá Masákre Aileu, Same, no krize sira seluk iha ita nia leet rasik,”
“Ne’e-duni mak, maun-boot Xanana, ne’ebé dada ita, hosi 1981 bá oin, liu-liu liu hosi periudu ida ne’eb’e difísil, nia hateten, laiha justisa iha vingánsa nia laran. Nia sobrevivente baze apoiu Matebian, nia sai hanesan sasin, konsukuénsia ne’ebé mai hosi radikalizmu ideolójiku ita nia,”
“Ne’e-duni, hakuak Fraternu, ida ne’e tenke kontínua. Ita kontínua fo fuan, promove pás, dame nos seguransa iha rai ne’e. Ita nia fronteira ne’ebé uluk haketak ita, oras ne’e simbóliza lasu unidade, kontaktu no rekonsíliasaun, no buat sira ne’e hanesan ai-riin boot, pilár bá dezenvolvimentu ho progresu, uainhira ita prepara aan atu tama ASEAN. Bemvíndu bá prezensa xefe ministru Governu Chavez hosi Malázia no seluk tán akontesimentu ne’ebé pozitivu iha 2024 iha rai-laran,”
“Ha’u rasik, nu’udár prezidente da repúblika halo vizita estadu bá rai lubuk ida, hasoru malu ho Amu Papa iha Roma Vatikanu, antes Amu Papa mai iha ne’e, vizita estadu 2003, 2004 bá rai ASEAN sira hothotu, falta de’it Tailandia,”
“no bá iha Xina, ha’u vizita traballu iha Korea Súl, iha rai ASEAN, dala-barak, dala-ruma ofisial, dala-ruma privádu, ho element seluk, primeiru-ministru rasik, membru governu sira seluk mós halo vizita barak ho haklean ita nia parseria, kooperasaun no buka investimentu rai sira ne’e,”
“ha’u bá mós Índia, poder mundial ida kada vez importante liután, enkontru di’ak ho primeiru-ministru, Narendra Modi, ne’ebé loke ona embaixada iha Dili,”
“Maibé mós iha Europa, hanesan Fransa, Inglaterra, Portugal, no lidera Forsa sira rai sira seluk mai vizita mós ita,”
“Governu, halo governu nia kna’ar, kada Investedór mai iha ne’e, ezekuta nia programa, para ekonómia bele haksoit bá oin. Iha dezafiu barak. Dezafu ne’ebé kona-bá iha setór edukasaun, setór saúde, setór agrikultura, no seguransa alimnetár, setór bá sub-nutrisaun, buat sira ne’e hotu, ita tenke tau-matan,”
“No ha’u konfia, orsamentu ne’ebé aprova tiha ona, 2025, depois anu 2025, governu sei aselera ezeksuaun orsamentu, no dezenvolvimentu ita nia ekonómia,”
“Tinan 2025, ha’u espera, ita tama ASEAN. Ita preparadu ona atu tama ASEAN. Iha setembru 2024, it abele simu Amu Papap, Jornalista atus-tolu mai, populasaun besik 700 mill, maka partisipa. Governu konsege organiza lojistika, seguransa, no vizita ne’e la’o 100% di’ak loos. Ne’e-duni, atu simu ministerial ASEAN, ka simeira ASEAN iha Timor-Leste, ne’e ita la hakfodak,”
“Ita tama tiha ona organizasaun mundial komérsiu. Ita membru g7+, estadu frajil, ita membru ativu CPLP no ativu iha debates kona-bá Climate Change, no TL liuhosi ita nia tékniku sira, espert sira lidera forum boot oioin, buat sira ne’e. Ne’e-duni, Timor prontu atu tama ASEAN iha 2025, durante Malázia nia prezidénsia ASEAN,”
“Ikus liu, bá ita hothotu, saida mak ita nia kontribuisaun di’ak bá mundu, bá ASEAN, kontribuisaun di’ak liu mak ida ne’e, hametin dame iha rai-laran. Soe violénsia, haklean estabilidade, haklean demokrásia liberdade, laiha violénsia polítika, laiha violénsia diskrimiasaun relijiózu, ou etniku, ou bá difisiente sira, ou bá LGBTI sira. Rai ida ne’e tenke ezemplu duni,”
“Ita lalika lalika mehi atu kontribui buat seluk boot liután bá ASEAN, tanba ita tenke harii lai rai ida ne’e. ita kontribui mak ida ne’e. iha mundu ida ne’ebé, rai oras ne’e dadaun, konflitu, funu barbarak loos, konfrontasaun poder boboot barak, pelumenus, iha rai ida ne’e, iha rai-laran, laiha konfrontasaun, iha dame, ne’e nune’e de’it, ita nia viziñu sira kontente, ita nia viziñu sira agradese, tanba ita,”
“Ha’u husu bá, na’i-Maromak, hakraik na’i-maromak nia bensa bá povu doben Oecusse, bá povu doben Timor-Leste, bá Timoroan sira hothotu iha mundu,”Remata
Reportajen : Anibal do Espirito Santo
