Díli-01/09/2023 ( LABEH) – Konsellu Impresa Timor-Leste Hala’o Koferensia Internasional, The Dili Dialogue Forum, Ho Tema “Promove No Haforsa Liberdade Imprensa Iha Sudeste Aziátiku Nu’udar Empurador Ba Tipu Direitus Umanu” , sexta -feira foin lalais ne’e iha salaun CNE caicoli .
Tuir prezidente konsellu Imprensa, Otelio Ote, hateten, dialogue forum ne’e deklaradu husi membru konselho imprensa seksaun sudeste asiatiku no pasifiku hamutuk ho parseiro sira durante konferensia internasional ida iha díli, bainhira selebra konsellu imprensa ba dahuluk iha loron neen to’o loron sanulu iha fulan maiu tinan 2017, hahú husi ne’eba, molok díli dialogu forum sai aktividade anuál ba konsellu imprensa.
“Live streaming ida ne’e iha dialogo forum ita hatene katak, dili dialogue forum deklaradu husi membru konssellu impresa seksaun sudeste asiatiku no pasífiku hatumuk ho parseiro sira, durante konferensiál ida iha díli, bainhira selebra konselho imprensa ba dalahuk iha loron neen to’o loron sanolu iha fulan maio tinan 2017 , hahú husi ne’eba, molok Dili Dialogue Forum sai aktividade anuál ba konsellu imprensa, hodi sai fonte ida ne’ebe ema bele diskuti kona- ba liberdade imprensa no liberdade espresaun , nivel doméstiku no regionál, tinan ida ne’e ita hili topiku 2023 ba promove no haforsa liberdade imprensa iha sudeste asiátiku nu’udar empulador tipo direitos umanos hotu,” presidente konsellu imprensa, Otelio Ote , deklara iha ambitu konferensia internasionál ne’be sexta foin lalais ne’e, realiza iha salaun CNE caicoli díli.
Enkuantu iha abertura, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, hateten, nuno governo foin hala’o servisu fulan rua nia laran, nune’e, atu responde ba topik ne’ebe iha konferensia ne’e, politika governu hodi garantia liberdade imprensa, resposta ho mandatu konstituisionál.
“ita bele fo hanoin ba malu partisipante sira hotu, nuno governo ohin halo fulan rua tanto 01 de julho to’o 01 de setembro, ohin nuno governo foin halo servisu fulan rua nia laran, ne’ebe atu responde ba iha topik ne’ebe fo mai, iha hau, kona- ba politika governo hodi garantia liberdade imprensa resposta primeiro mak ne’e liberdade imprensa garantia iha ona mandatu konstituisionál, ita hotu rona iha artigu 41 konstituisaun da repúblika depois hakerek mos iha lei komunikasaun sosiál, tantu ida ne’e resposta ne’ebe ita bele fo oinsa governu bele garantia liberdade imprensa resposta mak ne’e mandatu konstitusional no mos hakerek iha lei komunikasaun social”, asuntu ne’e hato’o husi sekretáriu estadu komunikasaun sosiál,expedito dias ximenes, baihira halo abertura ba konferensia internasíonal ddf .
Sekretáriu estadu komunikasaun sosiál hatutan, fiar katak liberdade imprensa laos kestaun izolada deit, maibe iha rede direitos umanus sira nia laran, bainhira garantia imprensa livre no mos kapasita ema hotu hodi ezerse sira nia direito ba liberdade expresaun no asesu ba informasaun.
“Hau fiar duni katak liberdade imprensa laos kestaun izolada deit, maibe iha rede direitos umanus sira nia klaran, bainhira ita garentia imprensa livre ita mos kapasita ema hotu ho ezerse sira nia direito ba libredade expresaun no mos asesu ba informasaun, direitus sira ne’e permite sidadaun sira hodi partisipa iha sira nia sociedade espresa sira nia opiniaun no foti dezisaun informada ba sira nia moris, estadu iha maneira rua deit hodi garantia liberdade de imprensa, dah-uluk, tuir elaborasun visilasaun adekuadu no kria identidade fiskalizador hodi komprimentu lezislgasaun sira, ne’e ida kongkretiza ona iha timor- leste, ho kriasaun Konsellu Imprensa, daruak, asegura existensia imprensa forte ne’ebe bele existe pessaun azente politiku no azente ekonómiku, nune’e tanto governu kria politiku publiku social nian hodi haforsa tuir eliminasaun bareira aktividade no kria medidas atu fo estimulu no insentivu ba orgaun komunikasaun sosiál privadu sira apoiu sira ne’e bele fo tulun hodi suporta despesa fiska ne’ebe agora iha fase konkretizasaun ho akoru ba distribasaun sira hanesan jornal imprime sira, nuno governo konstituisionál liu husi, SECOMS hakarak garantia distribuisaun media hotu-hotu iha rai laran tomak garantia nia asesu iha suku hotu-hotu tuir modelu foun husi centru informasun ba suku,” nia hakotu.
Entretantu iha konferensia internasionál ne’e, hetan partisipasaun husi espiker internasionál sira, vice ministra ba asuntu asean, sekretáriu estadu komunikasaun sosiál, provedor direitos umanus no justisa,presidente konsellu imprensa no nia membru sira, representante unesco,vice komandante jerál PNTL, estudante departamentu komunikasaun sosiál sira, konvidadus inklui jornalista sira .