Tuesday, May 21, 2024
HomeNEWSMS-UNFPA Realiza Semináriu Nasionál Iha Ámbitu Loron Internasionál Feto

MS-UNFPA Realiza Semináriu Nasionál Iha Ámbitu Loron Internasionál Feto

Díli, 8/03/2024 (LABEH)- iha selebrasaun loron internasionál feto ne’e, Ministeriu Saúde (MS) ho United Nations Population Fund (UNFPA) realiza semináriu nasionál ida ho nia tema ” Investe iha Feto. La Husik Ema Ida iha Kotuk! Aselera Progresu Saúde nia Resposta ba Violência Bazeia ba Jéneru iha Timor-Leste”

Ministra saúde Elia dos Reis Amaral hateten, Ohin, loron ne’ebé mak espesial tebes ba feto maluk sira hotu iha Timor-Leste no mós iha mundu tomak.

Workshop loron ohin, ne’e momentu importante ba ita hotu, atu  partilha ideias, diskuti dezafiu sira; inklui normal sosial no pratika tradisionais sira, hodi formula rekomendasaun sira ne’ebé kontestual atu hadi’a setór saúde nia intervensaun. Ita presiza abordagem ne’ebé  sentralizadu      ba sobrevivente      , ne’ebé presizamente reflete pilar sistema saúde nian: husi prestasaun servisu saúde, recursu humanus, sistema informasaun saúde,ekuipamentu médiku, finansiamentu, no boa governasaun i lideransa.

Entaun hotu-hotu iha diresaun ida-idak tenki foti responsabilidade atu responde ba Violênsia bazeia ba Jéneru.

“Loron ida ne’e, ita hamutuk ho feto hot-hotu iha mundu tomak, liu-liu sira nebe hela iha ita nia le’et. Ita nia Inan sira, ita nia feton, oan feto sira, feto ho defisiensia, no sira nebe ohin loron tur hamutuk ho ita bo’ot sira iha fatin ida ne’e, hodi selebra sira nia konkista, sira nia luta, sira nia rezilensia no determinasaun, iha prosesu transformasaun ba vida humana iha familia no sosiedade, i no iha prosesu dezemvovilmentu nasional”. Dehan MS Elia dos Reis Amaral Liu husi nia diskursu iha Salaun City8 manleuana, Sesta 08/03/2024

Nune’e nia dehan, Nu’udar Ministra Saúde, hamrik iha ita bo’ot sira nia oin, ho sentimentu humilde e gratidaun, no sentidu profundu responsabilidade iha Selebrasaun Loron Internasional Feto.

Enkuantu ita selebra realizasaun pozitivu sira, loron ida ne’e mos fo hanoin mai ita katak, iha mundu tomak, liu-liu iha Timor-Leste, feto barak terus iha silensiu nia laran ho dezafiu sira ne’ebé sira hasoru hodi luta ba sira nia direitu bazika, luta hasoru diskrimasaun, desigualdade, no violênsia bazeia ba Jéneru.

“Ita nia nasaun Timor-Leste sei jovem, maibé hasoru dezafiu Violênsia Bazeia ba Jéneru,  ne’ebé konsidera nu’udar violasaun ba direitos humanos grave no krize saúde públika. Estatistika hatudu katak Violência bazeia ba Jéneru afeita maka’as liu feto no labarik feto sira. Iha Timor-Leste, feto ida husi feto na’in tolu ho idade 15 to’o 49 anos mak sofre Violênsia fiziku no Violênsia seksual husi sira nia parseiru intimu iha sira nia moris tomak. Entaun Situasaun ida ne’e grave liu tan iha munisipiu sira hanesan Oecuse ho 65     %, depois tuir tan Ermera,  Manufahi, Liquica,      Covalima no sira seluk tan”. Nia dehan

Nia dehan, Violênsia Bazeia ba Jéneru la’os limita de’it ba Violênsia fízika, maibe estende ba dinâmika ba poder, kontrola, normas kulturais no atitudes sociais. Ita nia feto maluk sira iha area rurais, ema ho defisiensia, komunidade LGBTI hasoru tipu Violênsia oi-oin inklui Violênsia seksual, agresaun fízika, Violênsia psikolojiku, no Violênsia ekonomiku. Dalaruma, feto balun hetan tipu Violênsia ha’at ne’e hotu.

Tanba ne’e Konsekuensia husi Violesia hirak ne’e todan teb-tebes, ne’ebé bele rezulta kanek todan, oho-an, moras hadaet liu husi relasaun seksual, isin-rua la planeadu, komplikasaun isin-rua, abortus, no bele kauza mate.

Entaun Situasaun ida ne’e ejize setór saúde atu kria ambiente      ne’ebé seguru, privadu no konfidensial hodi posibilita no fasilita profesional saúde formadu sira hodi       halo      prestasaun servisus no kuidadus bazeia ba sobrevivente nia hakarak no nesesidade rasik.

“Hau agradese UNFPA, parseiru dezemvolvimentu sira hotu, no sosiedade sivil sira, ba apoio hotu nebe ita bo’ot sira oferese ba kauza ida ne’e”. mas agradese

Iha sorin seluk Reprezentante UNFPA Domingas Bernardo hateten, loron internasionál feto ba iha kontextu setór saúde nia resposta ba violésia bazeia ba jéneru, maka, ekipa Ministériu Saúde no UNFPA deside tema ba semináriu loron ohin nian: “Sura ho Nia, Investe iha Feto, La Husik Ema Ida Iha Kotuk, Aselera Progresu Setór Saúde Nia Resposta Ba Violénsia Bazeia Ba Jéneru iha Timor-Leste.

“Ami serbisu hamutuk no besik ho Ministériu Saúde no Institutu Nasionál  Saúde públika Timor-Leste (INSPTL) hanesan ami nia parseirus prinsipal, liu husi fornese apoiu tékniku atu reforsa setór saúde nia kapasidade hodi assegura katak sobrevivente/vítima husi kazu violénsia bazeia ba jéneru simu kuidadu, apoiu no tratamentu médiku nesessariu no apoiu psikososial husi profisional saúde treinadu iha forma ida koordenada ho setór importante sira seluk hanesan setór polisial, justisa no serbisu sosial tuir padraun nasional no internásional ne’ebe ita iha”. Dehan nia

Ne’ebé Hanesan ita hotu hatene, violénsia bazeia ba jéneru kontinua sai hanesan violasaun direitus umanus no problema saúde publíka ne’ebe komum iha ita nia rai doben Timor-Leste. Peskiza Saúde i Demografia Timor-Leste (2016) hatete 33% husi feto idade 15-49 iha Timor-Leste esperiensia ona violénsia fízika desde sira idade 15. Situasaun ida ne’e subliña urjensia no importansia de-intervensoins espesífikas husi setór saúde atu responde ba violénsia bazeia ba jéneru, Nia Hakotu.

Reportajem: Adão da Costa & Eufrazia da Costa Ximenes

RELATED ARTICLES

Most Popular

Recent Comments